Venska insuficijencija – Uzroci, simptomi i moguće lečenje

Neprijatnosti i posledice koje venska insuficijencija sa sobom nosi u velikoj meri otežavaju svakodnevno funckionisanje, a informisanost i blagovremena reakcija su put ka oporavku. 

Ovim tekstom vam predočavamo uzroke i simptome ove venske bolesti, a osvrnućemo se i na dostupne metode lečenja i istaći koji od njih u najvećoj meri pomaže pacijentima i doprinosi im da za što kraće vreme poprave kvalitet svog života.

Šta je venska insuficijencija?

Venska insuficijencija je venska bolest koja nastaje, u najvećem broju slučajeva, usled narušene funkcije venskih zalistaka. Kada venski zalisci sve više gube svoju elastičnost i kada postoji sve veća količina krvi koja se zbog toga zadržava u venama – tada se javljaju proširene vene, čijom progresijom bolest prelazi u vensku insuficijenciju. 

Nakon uočavanja simptoma koji nedvosmisleno govore da je cirkulacija narušena i da postoji problem (sve simptome ćemo detaljno objasniti u nastavku teksta), svako odlaganje lekarskog pregleda doprinosi tome da se venska bolest sve više razvija i da se problem usložnjava. Zato je važno dobro razumeti značaj blagovremne reakcije i kobnost zanemarivanja problema sa venama.

Koje vrste venske insuficijencije postoje?

Kako je reč o venskoj bolesti koja se komplikuje i koja usled zanemarivanja ili neadekvatnog lečenja prelazi u više stadijume, vrste insificijencije vena mogu se podeliti po faktoru vremena trajanja bolesti, ali i po mestu gde se venska insuficijencija javlja.

Akutna venska insuficijencija

Do akutne venske insuficijencije dolazi kada venska krv ne može neometano i na prirodan način da teče kroz vene, već se zadržava u venama. Ovo stanje se razvija akutno i može biti posledica stvaranja krvnog ugruška u venama – površinskog tromboflebitisa ili tromboze dubokih vena, a može se javiti i kao posledica drugih oštećenja vena. 

Najopasniji ishod koji se u slučaju akutne venske insuficijencije može desiti jeste plućna embolija, stanje do kojeg dolazi kada se deo ili ceo krvni ugrušak zaglavi u krvnim sudovima u plućima.

Hronična venska insuficijencija (HVI)

Hronična venska insuficijencija označava dugotrajno prisustvo stanja venske insuficijencije. U ovom slučaju vene već duže vreme nisu zdrave zbog zastoja krvi u venama, cirkulacija je dragstično narušena, a svakodnevno funkcionisanje pacijenta je dosta otežano zbog ograničavajuće mobilnosti usled bola, otoka i ostalih neprijatnih stanja karakterističnih za ovu vensku bolest.

Više o ovoj temi možete pročitati u tekstu pod nazivom Hronična venska insuficijencija.

Površinska venska insuficijencija

Kada je reč o površinskoj venskoj insuficijenciji, radi se o vrsti neadevkane fukcije vena koje su lokalizovane u površinskim venama. Površinske vene nose krv iz perifernih delova tela i transportuju je u duboke vene. U slučaju da u površinskim venama postoji neuravnotežen protok krvi, odnosno da dođe do njenog zadržavanja javlja se površinska venska insuficijencija, a postojanje problema ove vrste nagoveštavaju različiti simptomi – oticanje nogu i stopala, bol i svrab u nogama, trnjenje i grčevi u nogama.

Duboka venska insuficijencija

Za razliku od površinske, duboka venska insuficijencija pogađa vene na nogama koje su pozicionirane dublje u telu. Unutar njih se cirkulacija ne odvija na optimalan način, a zbog lokaliteta problema, duboka venska insuficijencija je ozbiljnije stanje koje sa sobom može da nosi i ozbiljnije posledice. Oticanje, bol, promena boje kože na zahvaćenoj nozi i toplota u toj regiji su simptomi koji se najčešće javljaju. Duboka venska insuficijencija može izazvati dva vrlo komplikovana stanja: plućnu emboluju koju smo u ovom tekstu već objasnili i posttrombotički sindrom.

Posttrombotički sindrom (PTS)

Posttrombotički sindrom nastaje posledično zbog progresivne duboke venske insuficijencije. Pacijent se nosi sa suženjem krvnog kanala zbog prisustva krvnog ugruška, sa oštećenim i nefunkcionalnim venskim zaliscima koji nisu adekvatna potpora prirodnoj cirkulaciji, kao i sa povećanim krvnim pritiskom. Uopšteno govoreći, posttrombotički sindrom ukazuje na to da je protok krvi u nogama ozbiljno narušen, baš kao i zdravlje pacijenta.

Koji su uzroci i faktori rizika venske insuficijencije?

Genetski faktori

Po pitanju venskih bolesti bilo koje vrste, nasledni faktor ima izuzetno veliki uticaj. Kod osoba koje imaju porodičnu istoriju neadekvatnog funkcionisanja venskog sistema postoji veći rizik da u svom iskustvu imaju problem sa venama, a ukoliko se radi o ženskoj osobi – tada je verovatnoća još veća. 

Po statistici, venska insuficijencija pogađa čak 40% žena i do 17% osoba muškog pola. Kada je reč o varikoznim venama, brojke su dosta više, ali opet u korist žena – u proseku, do 73% žena ima problem sa proširenim venama, dok se ovo stanje javlja kod 56% muškaraca.

Zašto su žene više izložene venskim boelstima? Zbog hormonskih promena.

Smatra se da je razlog tome činjenica da su žene izložene uticaju brojnih hormonskih promena tokom i van trudnoće, te da su iz tog razloga u većoj meri sklonije nekom vidu bolesti vena nego što je to slučaj kod muškaraca.

Slabost venskih zalistaka

Venski zalisci se nalaze unutar vena i njihova funkcija je da omoguće da krv iz tkiva teče ka srcu. Oni svojim zatvaranjem sprečavaju vraćanje krvi i doprinose da krv u venama teče na prirodan način, suprotno sili gravitacije. Kada su zdravi, oni funkcionišu kao male dvokrilne kapijice unutar vena koje se zatvaraju i onemogućavaju povratnu putanju krvi.

Međutim, kada se venski zalisci oslabe, oni tada gube svoju primarnu funkciju jer nisu više adekvatni da u potpunosti zadrže vraćanje krvi u suprotnom smeru. Posledično, krv se sakuplja na tim mestima, manjak elastičnosti krvnih sudova dozvoljava deformaciju vena i tako dolazi do vidljivih ispupčenja ispod kože. Neadekvatnim tretmanom proširenih vena ili potpunim zanemarivanjem ovog problema, kod pacijenata stokom vremena dolazi do progresa bolesti – simptomi su sve izraženiji i sve neprijatniji, a bolest postaje sve komplikovanija za lečenje.

Dugotrajno sedenje i stajanje

Mnogi današnji poslovi podrazumevaju višesatno sedenje ili stajanje u mestu. Tokom nekoliko godina provedenih u takvim uslovima, sasvim je izvesno da će doći do različitih poteškoća u cirkulaciji, naročito kod onih osoba koje nisu sklone zdravim životnim navikama, prvenstveno redovnoj fizičkoj aktivnosti i zdravoj ishrani. 

Gojaznost i lošu ishranu ćemo u nastavku teksta detaljnije obraditi kao uzrok koji može dovesti do razvoja venske insuficijencije, ali uz višegodišnji radni vek koji podrazumeva dugotrajno sedenje ili stajanje – doprinos razvoju nekog vida venske bolesti je više nego očekivan.

Iz ovog razloga se preporučuje što češće upražnjavanje fizičke aktivnosti kako bi se cirkulacija u nogama pospešila i kako bi došlo do oporavka i lagodnijeg osećaja u nogama, ali i celom telu.

Trudnoća i hormonski faktori

Kako je trudnoća period u životu svake žene u kojem buduće majke prolaze kroz brojne hormonske i fizičke promene na telu, ne čudi činjenica da se kod velikog broja žena po prvi put pojave proširene vene ili tokom trudnoće postojeći varikoziteti postanu još više izraženi. Međutim, važno je naglasiti da se varikoziteti ne javljaju u svakoj trudnoći i da oni nisu izazov baš za svaku trudnicu. 

Koji razlozi dovode do pojave problema sa proširenim venama tokom trudnoće?

Kako dolazi do rasta ploda, u telu je prisutan veći volumen krvi, a kako trudnoća napreduje tako raste i pritisak na matericu. Sve ovo utiče na dodatni pritisak na krvne sudove u karlici i na venski sistem u nogama. 

Osim toga, tokom trudnoće je uobičajeno da se nivo hormona progesterona u organizmu poveća kako bi trudnoća bila uredna. Osim ovog značajnog benefita, progesteron ima još jednu stranu – utiče na opuštanje zidova krvnih sudova što znači da njegov porast u organizmu stvora povoljnije uslove za širenje vena.  

Ono što je za pojavu varikoziteta tokom trudnoće korisno pomenuti jeste da se oni mogu javiti u prvom trimestru i da se problem sa proširenim venama izazvan trudnoćom povlači par meseci nakon porođaja. U slučaju da do povlačenja ne dođe, već se problem zadrži ili postane više izražen – apelujemo na posetu lekaru. Kada se problem proširenih vena zanemari, tokom vremena javljaju se sve veće komplikacije i vrlo lako može doći do venske insuficijencije.

Gojaznost i loša ishrana

Jedna od čestih zajedničkih karakteristika svih osoba sa viškom kilograma jeste manjak fizičke aktivnosti. 

Pomenuli smo važnost redovne fizičke aktivnosti, naročito u slučaju namere poboljšanja cirkulacije i smanjenja pritiska u donjim ekstremitetima.

Rekreativno bavljenje sportom ili bilo kojim vidom fizičke aktivnosti ima brojne benefite. Kada je reč o gojaznosti, jedan od značajnih uzročnika viška kilograma jeste nezdrava hrana u neadekvatnim (preteranim) količinama. Namirnice sa puno šećera i nezdravih masti doprineće brzom nagomilavanju viška kilograma, a, osim što utiče na fizički izgled, gojaznost negativno deluje i na zdravlje unutrašnjih organa. Primera radi, višak kilograma doprinosi višem stepenu masnoće u krvi koja opterećuje krvne sudove i može izazvati brojne kardiovaskularne probleme. Mimo problema te vrste, osobe sa prekomernom težinom često imaju izazove sa bolovima u nogama zbog povećanog pritiska na donje ekstremitete.  

Kako bi se očuvalo opšte zdravlje, lekari apeluju na redovnu fizičku aktivnost ili šetnju.

Povezanost sa drugim venskim oboljenjima (varikoziteti vena, DVT)

Venska insuficijencija često je povezana sa drugim vrstama venskih bolesti, poput proširenih vena ili duboke venske tromboze. Kada se jedno stanje dodatno iskomplikuje i kada bolest napreduje – tada može nastupiti stanje koje zahteva drugačiji pristup i složenije lečenje. Otuda ne čudi ni činjenica da se bolest proširenih vena lako može razviti u vensku insuficijenciju. 

Zanemarivanje simptoma koji ukazuju na postojanje varikoziteta i odlaganje lekarskog pregleda neće doprineti ni po kom osnovu. Naprotiv, to će stvoriti dodatne probleme, pa se apeluje da pobedite strah (ukoliko je on razlog za odlaganje pregleda), da pronađete vremena i da se javite lekaru na vreme.

Koji su simptomi venske insuficijencije?

Kada bi se na internetu obavila pretraga fraze “venska insuficijencija simptomi” sigurno biste naišli na dosta simptoma koji se javljaju i kod manje složenih venskih oboljenja. Kako bolest napreduje i kako se sve više razvija, simptomi koje pacijent oseća su sve neprijatnije prirode i u sve većoj meri sputavaju njegovo uobičajeno funkcionisanje. Zbog toga je u interesu pacijenta da obrati pažnju na prisutne indikatore i da blagovremeno reaguje kako bi bio pošteđen neprijatnosti daleko većih razmera.

Evo uz pomoć kojih ćete simptoma moći da prepoznate da se potencijalno radi o hroničnoj insuficijenciji:

  • Oticanje u predelu noge, stopala ili članaka – pojava otoka (edema) je jedan od početnih signala koji govori da postoji izvestan problem u funkcionisanju venskog sistema. Kako je najveći pritisak u venama na donjim ekstremitetima, otuda ne čudi što se oticanje javlja baš u stopalu, u predelu članka, ili što zahvata regiju gde postoji vena kroz koju se cirkulacija ne odvija na adekvatan način.
  • Javlja se osećaj zatezanja i svraba u listovima – pacijenti kod kojih se javila venska insuficijencija primećuju u predelu listova pojavu svraba i osećaj kao da u toj regiji postoji zatezanje. Obe senzacije mogu se vrlo lako zanemariti ili se mogu olako pripisati nekog drugom uzroku a ne oboljenju vena.
  • Bol u nogama prilikom hodanja koji najčešće nestaje u stanju mirovanja – zdrave vene ne bole, pa bi pojava bola trebala biti jasan signal da je vreme za lekarsku kontrolu. Bol u nogama u najvećem broju slučajeva prolazi kada se osoba ne kreće, ali je u izvesnoj meri prisutan tokom hodanja ili dužeg stajanja.
  • Promena boje kože u predelu članaka – ovo je jedan od tipičnih simptoma venske insuficijencije. Regija oko članaka osim što može biti otečena može imati i drugačiju boju kože (plavkasta, crvena ili ljubičasta), što je jasan signal prisutnog poremećaja u venskom protoku.
  • Izražene proširene vene – usled oštećenih venskih zalistaka, krv u venama se zadržava i vena sve više postaje deformisana. Vidljiva ispupčenja na nozi nisu samo estetski, već i zdravstveni problem čijem je rešavanju potrebno pristupiti uz adekvatnu lekarsku podršku. Napominjemo da samoinicijativno lečenje nije dobar izbor i da se u stadijumu vidljivih proširenih vena savetuje pacijentima da se obrate lekaru za vene (flebologu).
  • Bolni grčevi u nogama – još jedna neprijatna senzacija koju pacijenti mogu osećati u nogama jesu oštri, bolni grčevi. Grčevi u nogama mogu nagovestiti različita zdravstvena stanja, a jedno od njih jeste i razvoj neke venske bolesti.
  • Pojava otvorenih čireva koji teško zarastaju – do pojave otvorenih rana na koži nogu dolazi posledično, usled brojnih promena na koži i potkožnom tkivu. Pojava rana na koži koje duži vremenski period ne zarastuju pacijentu ograničava mobilnost, drastično narušava kvalitet života i ukazuje na težak venski zastoj koji zahteva urgentnu lekarsku reakciju.

Kako se dijagnostikuje venska insuficijencija?

Simptomi venske insuficijencije dovode pacijenta do lekara koji kombinacijom kliničkih i dijagnostičkih metoda utvrđuje stepen kompleksnosti venskog oboljenja, shodno čemu se daju dalja uputstva i plan za lečenje.

  • Klinički pregled kod flebologa – ovo je početni korak ka izlečenju. Odlazak na pregled kod doktora koji je specijalizovan za lečenje venskih bolesti pacijentima daje pouzdano i stručno rešenje njihovih problema. Flebolog obavlja pregled u kojem opaža i procenjuje simptome, zapaža otoke, proširene vene, promene u boji i kvalitetu kože, kao i druge signale koji mogu ukazivati na vensku insuficijenciju.
  • Ultrazvučna dijagnostika (Doppler skeniranje) – doppler ultrazvuk je često korišćena ultrazvučna dijagnostika. Ultrazvuk omogućava lekaru da vizuelno sagleda stanje vena, da proveri protok krvi i da utvrdi da li i gde postoje promene u venama.
  • Dodatni testovi u težim slučajevima – kada je lekaru potrebno još detalja za postavku dijagnoze, tada se pacijetni upućuju na dalja testiranja.

Kako se leči venska insuficijencija?

U skladu sa lekarskim mišljenjem pristupa se daljem planu lečenja. Svaki korak koji se preduzme treba da bude pod lekarskim nadzorom, kako bi se osiguralo da pacijent shodno svojoj kompleksnosti venske bolesti primenjuje adekvatnu terapiju.

Promene načina života

U slučajevima kada je venska insuficijencija u početnoj fazi, moguće je da pacijent dobije preporuku da promeni dosadašnji stil života. Nezdrave navike imaju veliki negativni uticaj na zdravlje organizma, pa se često preporučuje vođenje računa o izbalansiranoj i zdravoj ishrani, fizičko angažovanje kroz šetnje ili vežbanje, kao i prestanak upotrebe cigareta i alkohola. 

Pacijenti sa viškom kilograma i sa zanimanjima koja podrazumevaju višesatno stajanje ili sedenje imaju više šansi za razvoj nekog venskog oboljenja, pa je vođenje računa o zdravim navikama prvi korak u promeni narušenog zdravstvenog stanja.

Nošenje kompresivnih čarapa

Kompresivne čarape se često koriste kao deo lekarske terapije, ali i preventivno. Reč je o posebno dizajniranim čarapama koje se koriste u terapeutske svrhe onda kada je otežano pravilno funkcionisanje venskog sistema, a njihova upotreba treba da bude isključivo u skladu sa preporukom lekara. 

Samoinicijativno korišćenje i biranje kompresivnih čarama može naštetiti pacijentu jer usled neadekvatnog stepena kompresije moguće je negativno uticati na trenutno stanje. Sa druge strane, pravilan odabir kompresivnih čarapa pacijentima pomaže u poboljšanju cirkulacije, smanjenju oticanja nogu i ublažuje bol i težinu u nogama, a njihovo pozitivno dejstvo potvrđeno je i u prevenciji daljih komplikacija venskih bolesti.

Medicinski tretmani

Pacijenti danas u lečenju venskih bolesti imaju mogućnost izbora najadekvatnijeg medicinskog tretmana. Pre tridesetak godina, lečenje venske insuficijencije bilo je moguće kroz tradicionalnu operaciju vena (striping) koju karakteriše agresivan metod odstranjivanja bolesnih vena iz tela – proces se odvija u opštoj anesteziji, na nozi se prave rezovi kroz koje se bolesne vene zahvataju, kidaju i izvlače iz tela pacijenta. Zahvaljujući napretku medicine, danas je i venska hirurgija puna inovativnijih rešenja, a akcenat se stavlja na što manji stepen traume i invazivnosti. 

Neki od danas dostupnih metoda koji se koriste u lečenju bolesnih vena su skleroterapija, radiofrekventna ablacija (RFA), mikroflebektomija, operacija vodenom parom, kao i laserska operacija vena. 

Po čemu se ovi metodi međusobno razlikuju i šta pacijenti treba da znaju u vezi njih?

Svaki od navedenih metoda lekari preporučuju u skladu sa trenutnim stanjem pacijenta, odnosno sa stepenom složenosti venske bolesti. 

Međutim, treba imati na umu činjenicu da je lečenje venskih bolesti laserom najefikasniji način koji je minimalno invazivan. Upotreba lasera podrazumeva milimetarsku preciznost, a pritom se proizvodi tačno onolika količina energija koja je neophodna da se problematičan deo vene adekvatno tretira. Bolesni deo vene se na taj način isušuje i pretvara u tanke fibrozne vrpce koje organizam na prirodan način apsorbuje. Dakle, reč je o tretmanu nad kojim lekar ima punu kontrolu pri kojem ne dolazi do ozleđivanja zdravog tkiva, gde ne postoji trauma za pacijenta i gde pacijent ne prolazi postoperativan oporavak, već sa svojim privatnim i poslovnim obavezama nastavlja bez ikakvih smetnji. Ceo proces je apsolutno bezbedan, a stručna laserska operacija je odlično rešenje kako za jednostavnija, tako i za komplikovanija stanja venskih bolesti.

Koje su posledice nelečenih venskih bolesti?

Proširene (varikozne) vene

Proširene vene u početnim stadijumima ne podrazumevaju nelagodinosti u velikoj meri i tada je reč o problemu estetske prirode. Kasnije, kako bolest napreduje, dolazi do sve veće učestalosti pojave simptoma u sve jačem intenzitetu, pa problem više nije samo ugrožena estetika već i narušeno zdravlje. Zanemarivanje varikoziteta vrlo lako može da preraste u mnogo ozbiljniju zdravstvenu tegobu, tako da još jednom apelujemo na važnost blagovremenog obraćanja lekaru.

Venski edem i hronično oticanje

Kako bolest napreduje, tako pacijenti dolaze do sve veće sputanosti za uobičajeno funkcionisanje. Pojava otoka (edema) u velikoj meri ograničava mobilnost pacijenta, a do ovih stanja posledično dolazi zbog nelečene venske insuficijencije ili njenog neadekvatnog tretiranja.

Venski čirevi i pigmentacija kože

Pored pomenutih posledica, promena boje kože i pojava čireva je takođe moguća ako se lečenju ne pristupi na vreme. U ovom stadijumu bolest je razvijena do te mere da su koža i potkožno tkivo pretrpeli promene usled kojih se na površini kože javljaju čirevi i promena u boji koži. Stanje pacijenta se dodatno komplikuje pucanjem čireva, jer je reč o otvorenim ranama na nogama koje duži vremenski period ne zarastaju. Ovo sa sobom može da povuče brojne druge posledice poput pojave infekcije i sl.

Tromboflebitis i rizik od duboke venske tromboze (DVT)

Tromboflebitis je upala površinskih vena do koje dolazi usled formiranja krvnog ugruška (tromba) u površinskim venama. Sa druge strane, duboka venska tromboza nastaje kada je ugrušak u dubokim venama, što je za pacijenta još rizičnija situacija. 

Formiranje tromba je vrlo opasno stanje, jer krvni ugrušak ili jedan njegov deo mogu dospeti do pluća i izazvati plućnu emboliju koja može imati fatalne posledice.

Kako sprečiti vensku insuficijenciju?

U slučaju da imate neki od faktor rizika za razvoj venske insuficijencije ili neke druge venske bolesti (genetika, trudnoća, posao koji zahteva višesatno stajanje ili sedenje i sl.), evo par predloga kako sebi možete pomoći u predupređivanju razvoja bolesti.

  • Redovno kretanje i izbegavanje dugog sedenja – trudite se da pravite redovne pauze i da se krećete što više možete. Prošetajte tokom pauze na poslu, iskoristite je da pokrenete cirkulaciju u telu i uvrstite neku fizičku aktivnost u svoj dan. Šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili redovno vežbanje može dosta pomoći u očuvanje zdrave cirkulacije.
  • Pravilna ishrana i hidratacija – balansirana ishrana koja je bogata vitaminima, mineralima i ostalim hranljivim sastojcima doprinosi našem zdravlju po više osnova. Ono što nikako ne bi trebalo zaboraviti jeste i dovoljan unos tečnosti tokom dana.
  • Kontrola telesne težine – vodite računa o telesnoj težini. Kod gojaznih osoba postoji veća mogućnost za razvoj ne samo bolesti vena, već i kardiovaskularnih bolesti usled povišene masnoće u krvi.
  • Adekvatna obuća i odeća – birajte komotnu obuću i odeću koja ne steže i ne sputava kretanje. Ukoliko se osećate neprijatno u tome što nosite, navika da svakodnevno više sati provedete u preuzanoj odeći ili neudobnoj obući negativno će uticati na cirkulaciju.

Zaključak

Simptome venske insuficijencije ne treba zanemarivati, niti očekivati da će se vremenom sami povući. Blagovremena reakcija je ono što rešava problem, tako da je odlazak kod doktora za vene jedini način za sprečavanje ozbiljnih posledica. Međutim, jednako je važan i izbor lekara. 

Izaberite stručnjaka koji je specijalizovan za lečenje venskih bolesti i koji ima znanje i stručnost da precizno postavi dijagnozu i da na efikasan način reši problem. Ponovno vraćanje bolesti je naročito mučno za sve pacijente, pa ako želite ovo da predupredite – važno je izabrati kliniku gde dugoročno možete rešiti problem sa venama.

Najčešće postavljena pitanja

Da li se venska insuficijencija može izlečiti?

Venska insuficijencija se može efikasno izlečiti uz adekvatan lekarski tretman i primenom modernih metoda poput upotrebe lasera.

Koji su rani simptomi venske insuficijencije?

Otečenost, pojava bolova, umora i težine u nogama, kao i izraženi varikoziteti i promene na koži mogu ukazati na ovu vensku bolest.

Kada treba da posetim lekara zbog simptoma?

Blagovremena reakcija je ključna, pa se predlaže odlazak kod flebologa čim se primete navedeni simptomi, kako bi se predupredile sve potencijalne komplikacije do kojih dolazi kada bolest napreduje.

Koliko traje lečenje venske insuficijencije?

Trajanje lečenje zavisi od složenosti bolesti i stanja u kojem se pacijent nalazi. Korisno je znati da napredni metod laserske operacije vena može brzo da donese olakšanje pacijentu uz minimalnu stopu recidiva.

Kada je potrebno lečenje?

Čim se pojave simptomi koji jasno ukazuju na razvoj bolesti, savetuje se javljanje lekaru.

Koji su tretmani za hroničnu vensku insuficijenciju?

Izdvajamo terapiju laserom kao najefikasniji metod, međutim, bolest se može tretirati lekovima, skleroterapijom, stripingom i drugim manje efikasnim pristupima.

Kako Klinika Dr Dragić može da vam pomogne?

Istakli smo da je upotreba lasera u lečenju varikoziteta izuzetno napredan metod kojim se postižu fantastični rezultati, bez ikakvih trauma ili drugih negativnih posledica za pacijenta. Upravo se u klinici Dr Dragić obavlja ovakav način lečenja bolesti vena. 

Reč je o najmodernijoj klinici u Evropi za vensku problematiku, a laserske operacije vena vrši doktor Petar Dragić, venski hirurg koji je prvi u Evropi uveo laser u operativno lečenje proširenih vena. Danas doktor Dragić iza sebe ima više od 20000 izvršenih operacija, što nesumljivo govori o stepenu njegove stručnosti. 

Osim stručnosti, klinika Dr Dragić raspolaže najmodernijom opremom, a aparat Augmentirana realnost je jedan od njih.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate neke od opisanih simptoma i želite da rešite svoj (možda i višegodišnji) problem sa venama – javite nam se. Možete nas kontaktirati putem kontakt forme ili nas možete pozovati.